Projekat „Jadar“: Saradnja sa lokalnom zajednicom

STAVOVI IZNETI U OVOM OGLASU NE IZRAŽAVAJU STAVOVE REDAKCIJE InfoLo
Zakupljen prostor
Saradnja sa lokalnom zajednicom često je pominjana kao prvi prioritet Projekta “Jadar”. Podrška, zabrinutost pa i protivljenje lokalne zajednice su gotovo uvek reakcija na industrijske projekte ovakve veličine. Na koji način Projekat “Jadar” sarađuje sa lokalnom zajednicom, kako podržava zajednicu u kojoj posluje preko 20 godina, i kako radi na rešavanju onih pitanja koja kod zajednice izazivaju zabrinutost – o tome smo razgovarali sa Veliborom Bojkovićem, ekspertom za projekte sa lokalnom zajednicom i društveni učinak.
Velibore, Vi ste deo tima Projekta “Jadar” čiji je fokus saradnja sa lokalnom zajednicom. Od lokalne zajednice smo mogli da čujemo različite reakcije na vaš projekat. Kako sarađujete sa građanima Loznice i okoline?
Mi smo preko 20 godina praktično član ove lokalne zajednice. Svakodnevno živimo, radimo i sarađujemo sa žiteljima Loznice i okoline. Svesni smo da postoje različita mišljenja, da postoji zabrinutost kako bi se upravljalo potencijalnim uticajima Projekta „Jadar“. Zato smo sve vreme posvećeni rešavanju pitanja koja prouzrokuju zabrinutost lokalne zajednice i poštovanju najviših društvenih i ekoloških standarda. Izgradili smo dugoročne odnose, sa mnogima partnerski odnos i odnos poverenja. Ipak, svesni smo da ne misle svi isto. Mi sa istom pažnjom slušamo sva mišljenja, uključujući manjinske i suprotne stavove. Otvoreno komuniciramo o Projektu i svakodnevno se trudimo da što bolje razumemo kako naše aktivnosti utiču na život lokalne zajednice, kulturu i nasleđe. Kroz otvorenu saradnju možemo da reagujemo na ono što kod ljudi izaziva zabrinutost, ublažimo negativne uticaje i poboljšamo društveno-ekonomske pogodnosti. Naš cilj je da izgradimo održivu budućnost za zajednice u kojima poslujemo.
Opet, moglo se čuti da kompanija ne komunicira otvoreno i dovoljno?
Otvorena, transparentna komunikacija je nešto što je za nas obavezno. Da li smo komunicirali dovoljno – verujem da to zavisi od individualne proecene. Reći ću Vam šta je urađeno i šta radimo. Prvo, naša komunikacija sa lokalnom zajednicom je od početka proaktivna, mi smo je inicirali. Još 2016. smo otvorili Info centar u Loznici, i 2019 na Brezjaku. Organizovali smo javne prezentacije, dane otvorenih vrata, redovno smo imali i pojedinačne i grupne konsultacije i sastanke, i uživo i onlajn. Organizovali smo događaje na temu životne sredine, kvaliteta vode i vazduha, uticaja buke, biodiverziteta, prostornog planiranja, kulturne baštine, otkupa zemljišta i naknade, rešavanja imovinsko-pravnih pitanja i šansi za lokalne dobavljače. Sve to nam je pomoglo da razumemo prioritete, brige i očekivanja lokalne zajednice. Kroz naš program donacija podržali smo brojne aktivnosti, od kojih je pozitivan efekat imalo preko 10.000 ljudi.
Da li je moglo više i bolje? Verovatno. Sve uvek može da se unapredi i poboljša. Mi smo se baš to trudili da uradimo – da svaka saradnja i razgovor budu prilika da se stvari poboljšaju. Evo na primer, povratne informacije koje smo dobili od lokalne zajednice su našim stručnjacima za zaštitu životne sredine poslužile u izradi predloga u studijama koje uključuju moguća unapređenja rudnika, postrojenja za preradu i prateće infrastrukture.
Šta Vi konkretno radite na projektu?
Ja sam deo tima koji je zadužen za programe donacija i sponzorstava. Sa njima smo počeli 2019. godine. Do sada smo uložili više od 2 miliona evra da bismo podržali i direktno finansirali preko 100 projekata lokalne zajednice u oblastima obrazovanja, zaštite zdravlja, bezbednosti i životne sredine. To su najrazličitiji projekti koji su značajni za lokalnu zajednicu. Oni su prepoznati i podržani baš zahvaljujući svakodnevnim kontaktima i razgovorima koje imamo sa lokalnom zajednicom. Ponosni smo što smo mogli da pomognemo školama, sportskim udruženjima, da podržimo najranjivije grupe društva. Sarađujemo ili smo sarađivali i na razvoju poljoprivrede, lovstva, kulture…
Kada se pominje uticaj projekta na lokalnu zajednicu, mnogo se govorilo i o uticaju na sredstva za život zbog otkupa zemljišta za potencijalni rudnik i postrojenje za preradu?
Pošto je u vezi sa otkupom zemljišta bilo mnogo dezinformacija, prvo bih da još jednom istaknem da ne otkupljujemo novo zemljište, već završavamo proces otkupa zemljišta za pregovore koji su počeli pre povlačenja dozvola u januaru 2022. Otkup je vršen u skladu sa važećim zakonodavstvom Republike Srbije, i u skladu sa najboljim praksama u svetu, kao i u skladu sa Standardom učinka 5 Međunarodne finansijske korporacije (Grupe Svetske banke) i našim internim kompanijskim standardima. U sklopu ovog procesa, imali smo i Program za obnavljanje izvora sredstava za život. To znači da se nakon otkupa zemljiša onima kojima je zemljište bilo izvor prihoda kroz ovaj program podrške obezbedi da imaju isti ili bolji kvalitet života nego što je bio pre otkupa zemljišta. Naš program uključuje: Pomoć pri pronalaženju novih nepokretnosti koja uključuje pravnu podršku; Organizovanje obuka za upravljanje finansijama za sve zainteresovane vlasnike zemljišta, kao i za članove njihovih domaćinstava; Obuku za razvoj stručnih veština putem sertifikovanih kurseva koji će omogućiti vlasnicima i korisnicima zemljišta, kao i članovima njihovih porodica, bolju poziciju na tržištu rada ili će im pomoći u kreiranju i razvoju sopstvenog poslovanja; Podršku za pokretanje novog i razvoj postojećeg poslovanja; Podršku u oblasti poljoprivrede za vlasnike i korisnike zemljišta koji žele da nastave da se bave poljoprivredom i stočarstvom i nakon prodaje zemljišta; Besplatno korišćenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu kompanije vlasnicima i korisnicima zemljišta koji nastavljaju da se bave stočarstvom i nakon prodaje zemljišta; Program podrške za domaćinstva sa višestrukim socio-ekonomskim potrebama.
Nedavno ste pokrenuli još jedan program posvećen razvoju lokalne zajednice, njenom ekonomskom razvoju, recite nam nešto više o tome?
Program održivog lokalnog razvoja pruža bespovratnu finansijsku pomoć za podršku rastu, razvoju i unapređenju kompanija i samozaposlenih pojedinaca u lokalnoj zajednici. Cilj je da ovaj program doprinese otvaranju novih radnih mesta i da pruži prilike za samozapošljavanje kroz podsticanje preduzetništva, podršku starim i tradicionalnim zanatima, kao i kroz unapređenje lokalnog seoskog turizma i razvoj održive poljoprivredne proizvodnje u Loznici i Krupnju. U realizaciju Programa uključeni su i stručni saradnici koji pružanju tehničke podršku i savetodavne usluge.
Do sada smo dodelili 77 bespovratih grantova (bespovratnu finansijsku pomoć i podršku) lokalnim preuzetnicima, pružaocima usluga u turizmu i starim zanatlijama iz Loznice i Krupnja u ukupnoj vrednosti preko 370.000 eura. Takođe, tokom septembra ćemo potpisati ugovore o bespovratnoj finansijskoj pomoći i podršci lokalnim poljoprivrednim proizvođačima iz Loznice i Krupnja (oko 100 poljoprivrednih proizvođača) u ukupnoj vrednosti preko 500.000 eura, kako bi pomogli podržali razvoj i unapređenje poljoprivredne proizvodnje kroz nabavku poljoprivredne opreme i proširenje proizvodnih i skladišnih kapaciteta.
Još jedan važan aspekt lokalne zajednice je njeno kulturno nasleđe, kakva vam je saradnja u tom domenu?
Dolini Jadra pripada i lokalitet Paulje, arheološko nalazište koje datira iz perioda bronzanog doba, staro oko 3.500 godina. Projekat ,,Jadar“ je u svim svojim fazama sarađivao sa Muzejom Jadra u Loznici koji je i sprovodio radove na iskopavanju kulturnih artefakata. Aktivno sarađujemo i sa lokalnim zajednicama i konsultantima kako bismo obezbedili pažljivo iskopavanje na lokaciji humki i povezanih arheoloških pronalazaka, grnčarije, kamenog oruđa i predmeta od bronze na ovom lokalitetu.
Rio Tinto finansijski podržava ove aktivnosti, kako bi se primenili najviši standardi arheološke metodologije tokom terenskih radova, kao i tokom laboratorijskih analiza iskopina. Neposredna okolina lokaliteta Paulje snimljena je LiDAR tehnologijom, što je omogućilo detaljno snimanje nekropole, kao i precizno utvrđivanje područja arheoloških iskopavanja. Korišćenje ove inovativne tehnologije doprinelo je preciznosti arheoloških aktivnosti u cilju otkrivanja važnih objekata. Arheološka istraživanja koja smo podržali, dovela su do pronalaska dokaza o ljudskoj aktivnosti koja datira čak od perioda neolita do kasnog srednjeg veka. Ovi nalazi omogućavaju uvid u različite aspekte života ljudi tog doba, kao što su pogrebni običaji, rituali, socijalna hijerarhija, tehnološki razvoj i izrada nakita. To su važna arheološka otkrića za Srbiju i ponosni smo što smo doprineli njihovom očuvanju. Predmeti kao što su grnčarija, obrađeni i polirani kamen, kao i alatke od kremena, nakit, oružje čuvaju se u Muzeju Jadra.
Na koje projekte na kojima ste do sada radili ste posebno ponosni?
Pored toliko podržanih kvalitetnih projekata, teško je odlučiti se za one koje bih izdvojio. Recimo, projekat koji implementira lokalna organizacija “Svetionik”. Cilj projekta je pomoć starijim osobama u ruralnom području. Na projektu je angazovano 10 gerontodomaćica koje obilaze 60 staračkih domaćinstava, kao i aktivnosti u okvru inkluzivnog centra za stare. Vrednost projekta je 120.000 eura, a trajanje 12 meseci.
Tu je i projekat koji je sprovodila šabačka nevladina organizacija Karitas (Caritas) gde je tokom KOVID 19 krize 2800 osoba dobilo pakete hrane, higijene i kovid pakete, gde smo uspeli da pomognemo najugroženija domaćinstva u Mačvanskom okrugu. Da navedem i finansijsku pomoć lokalnom „OK“ klubom, zahvaljući kome će Loznica dobiti mehanizam prevencije nasilja u porodici, što je ogroman uspeh ne samo za našu kompaniju, već i za ceo grad Loznicu u smislu lokalne zajednice. Meni je posebno drag projekat reciklaže i zapošljavanja lica sa invaliditetom koji spadaju u teško zapošljivu kategoriju. Taj projekat podrazumeva sakupljanje i reciklažu sekundarnih sirovina, koji omogućava da desetoro ljudi dobije mesečnu platu od koje može da živi, a pri tome je grad čistiji. Kupljeni su kargo-bicikli, prese, napravljen je ugovor sa reciklažnim centrom, a mi se nadamo da ćemo projekat dalje proširiti, da će još ljudi moći da se zaposli jer je interesovanje ogromno. Takođe, skoro da ne postoji lokalno sportsko udruženje da im nismo pomogli. Sa lovačkim udruženjem uspešno sarađujemo već duži niz godina, partnerski rastemo zajedno, uspeli smo da napravimo fazaneriju i da pomognemo oko dolaska evropskog jelena u ove krajeve. Mnogo toga sam propustio da navedem, ali sve su to sjajni projekti od kojih lokalna zajednica ima velike koristi, a na koje sam ja zaista ponosan.
Mnogi vas optužuju da je ovakva podrška lokalnoj zajednici vid korupcije. Ima li istine u tome?
Apsolutno ne. Rio Tinto posluje u 35 zemalja na svetu i svuda postoje slični programi za saradnju sa lokalnom zajednicom. Kao društveno odgovorna kompanija smatramo da je podrška lokalnoj zajednici u kojoj poslujemo od suštinske važnosti za zajednički razvoj i prosperitet. Nikada ništa zauzvrat nismo zahtevali, niti tražili ikakvu promociju, tako da nema govora o korupciji. Jednostavno, smatramo da je ovakav vid podrške koristan lokalnoj zajednici.
I za kraj, šta je cilj svih ovih aktivnosti i saradnje sa lokalnom zajednicom?
Sve zajednice u kojima živimo i radimo, uključujući i lokalne zajednice iz doline Jadra, od ključnog su značaja za naše poslovanje. Njih čine lokalno stanovništvo, vlasnici zemljišta, državne institucije i lokalne samouprave, poslovni partneri, grupe civilnog društva, komšije i naše kolege. Iako je projekat trenutno u fazi u kojoj jeste, mi nastavljamo da sarađujemo i razgovaramo, jer mislimo da je važno da svi imaju prave informacije. Cilj naše saradnje sa lokalnim zajednicama je da doprinesemo pozitivnoj zajedničkoj budućnosti.