PRIČAMO O FILMU, PARDON O VODI: KAKO JE ŠKOLA U DOBRIĆU DOBILA CEPTER PREČIŠĆIVAČ VODE?
Voda nije samo tečnost koja se pije. Ima je svuda, a da može biti jako “problematična” pokazale su poplave koje su našoj zemlji napravile velike nezgode. O ovome govorilo se u svim medijima, a, ako niste čuli, o moći vode Šapčani su napravili i obrazovni film naziva “Moć vode”. Ko je autor filma “Moć vode” i šta sve treba o njemu da znate?
Prvo i prvo, film “Moć vode” učestvovao je na konkursu koji je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, uz podršku kompanije “Cepter” raspisalo krajem 2015. godine i osvojio je II nagradu u III kategoriji (7. i 8. razred), dakle – sve su zakuvali naši najmlađi.
Anja Petrović VII6 i Marija Živanović VII6 iz OŠ “Nikolaj Velimirović” u Šapcu učestvovali se u kategoriji starijeg školskog uzrasta od 7. do 8. razreda, te napravile pravo remek delo. Učenice su (mada, 7. razred) vršnjački edukatori, obučeni u EKOS-ovim radionicama i višestruke pobednice ekoloških kvizova. Njihove vannastavne aktivnosti su osnovni razlog zainteresovanosti za obradu nastavnih jedinica koje se bave posledicama uništavanja prirodnih ekosistema (bujice, poplave, erozija tla, klimatske promene, itd.) koje se izučavaju u 8. razredu, sa željom da svoju vizuru podele sa drugarima iz viših razreda. Mentor je bila Jelena Palinkaš, nastavnica biologije.
EKOS – je nevladina organizacija sa misijom ekološkog opismenjavanja i razvoja ekološke svesti učenika u predškolskim i školskim ustanovama uvažavajući integrativni pristup nastavi, kao i lokalne zajednice
Anja i Marija (učenice sa seoskih područja Bogosavac i Radovašnica) upustile su se u istraživanje poplava i bujica sa stanovišta biologije, geografije, ekologije i psihologije.
“Na času biologije, pričajući o uništavanju prirodnih ekosistema od strane čoveka, dobile smo zadatak da istražimo kolika je moć vode”, rekla nam je jedna od devojčica na početku filma, te se vezivanjem za 2014. godinu kada su njihov kraj pogodile poplave upušta dalje u priču…
Film “Moć vode” traje 7 minuta.
Dve drugarice se pitaju šta su poplave i bujice, koja je njihova definicija i šta je uzrok nastanka poplava. Jedna od njih ostaje zapitana kako je vodostaj Save, kod Šapca bio toliko visok i “odakle sva ta voda”, a druga pokušava naći odgovor. Kao teze u donošenju zaključka, ona na tabli piše – seča šuma, isušivanje vlažnih staništa, poplava, bujice – iznošeći mišljenje da je za odgovor na postavljeno pitanje potrebna pomoć geografije.
“Geografija kaže da su klimatske promene, divlje deponije i erozija tri glavna uzroka poplava i bujica”, kaže nam Marija.
Zatim, devojčice odlaze da nađu adekvatne sagovornike. One pričaju sa devojkom čija je kuća bila poplavljena, potom sa psihologom dobijajući odgovor na pitanje “Šta je strah i postoji li strah od vode?”, a odlaze i do Vodovoda Šapca, želeći da saznaju šta da urade ako se ponovo dese poplave i “kako poplave utiču na vodu koju pijemo iz vodovoda?”
Ko je sve bio deo tima?
TIM: Olivera Vasić – Kikanović, diplomirani geograf, master za oblast životne sredine, potpredsednica EKOS-a,
Jelena Palinkaš, nastavnik biologije u OŠ “Nikolaj Velimirović”,
Maja Mandić, diplomirani hemičar-biohemija, master hemičar, modul kontrola kvaliteta i upravljanje životnom sredinom, predsednica EKOS-a,
Marija Živanović i Anja Petrović, učenice VII6 u izdvojenoj školskoj jedinici OŠ “Nikolaj Velimirović” u Dobriću i Tanja Vraštanović, učenica IV godine Medicinske škole “Dr Andra Jovanović” u Šapcu
Aleksandar Pavlović, snimatelj RTV Šabac
Kristina Ljubisavljević, montaža
Dragan Isailović, diplomirani inženjer tehnologije i šef izvorišta JKP Vodovod
Sanja Janković-Opanković, školski psiholog u OŠ “Janko Veselinović”
Tatjana MarkovićTopalović, mr medicinske fizike, profesor fizike u Medicinskoj školi
Nagrada za film “Moć vode” jeste Cepter prečišćivač vode koji odlazi u školu u Dobriću, a poruka filma je sledeća:
Poplava ne odlazi kada ode poplavni talas. U svakom trenutku moramo biti svesni da živimo na obali reke čija voda nije za piće i da nam reka može biti i drug i neprijatelj. U tom smislu, želja je da se razvije svest u društvu i oprez prema četiri činjenice:
Neracionalna seča drveća predstavlja pretnju za poplave;
Kanali, odnosno cela odvodna mreža, uvek mora biti održavana i čista;
Izvorišta pitke vode su žile kucavice jednog grada;
U skladu sa principima održivog razvoja, moramo razvijati stilove ponašanja koji vode računa o budućim generacijama;
Katarina Despotović
PR EKOS -a

